Da li vi volite primati takve mailove? Niti mi! Evo što možete učiniti slijedeći put kad dobijete takav e-mail.

Hr-netiquette.org je uz dozvolu autora preuzeo i preveo vrlo popularnu Thanks. No. stranicu, kako bismo imali referentno mjesto i na hrvatskom jeziku, gdje možemo upućivati autore omraženih forwarduša.

Posjetite Ne hvala.

Slanje e-mail poruke u čistom tekstu (plain text)

U mailing listama HTML e-mail poruke su nepoželjne iz više razloga:

1. Nema potrebe: krajnja svrha je komunikacija poruke, tekst u raznim bojama ili animirane gif slikice nisu potrebne.
2. Neki korisnici možda nisu u mogućnosti pročitati HTML poruku, ne samo zbog boje ili različitog fonta, nego baš zbog HTML jezika.
3. HTML e-mail poruke su odličan način za brzo rasprostranjivanje virusa preko elektroničke poste, pogotovo zahvaljujući mail clientima koji po defaultu šalju HTML formatirane poruke.

Ako imate potrebu za podcrtavanjem nečega možete u plain textu to _ovako_ učiniti, ili *ovako* za bold.

Subjekt e-mail poruke

Subjekt e-mail poruke mora biti jasan, kratak i mora opisati tematiku e-mail poruke.

Potpis

Vrlo je važno da svatko zna tko je napisao e-mail poruku, zato se na dnu svake e-mail poruke potpišite vašim pravim imenom ili nickom.

Poštujte tematiku razgovora

Kada odgovarate na neku e-mail poruku uvijek se držite tematike razgovora. Ako razgovor izađe iz početne tematike dobro je promjeniti subjekt pa na kraju dodati stari, npr: “novi subject (prije: stari subject)".

Ipak, nemojte često upotrebljavati promjenu tematike.

Nemojte odgovarati na e-mail poruku jedne tematike da biste počeli novu tematiku. Naime, iako mjenjate subjekt pošiljke i obrišete sav tekst da upišete vaš, odgovor uvijek ostaje odgovor! Započinjanje tematike na takav način često poremeti većinu e-mail clienta pa je nemoguće slijediti duge tematike.

Pripazite da vaš client pri odgovoru doda “Re: ” prije subjekta kada odgovarate na e-mail poruku. Važno je da to bude baš “Re: ” a ne “R:” ili “R: ” zbog automatizma većine mail programa. Nemojte brinuti, ozbiljan client to čini automatski.

Mailing liste nisu privatne

Ako želite pisati o nečemu što nije u vezi sa korisnicima mailing listeili kada se želi pisati o “privatnim stvarima” pišite direktno onome kome je to i namjenjeno, privatno.

Nemojte pisati cijeli tekst VELIKIM SLOVIMA

Na netu pisati velikim slovima znači DERATI SE; možete pisati velikim slovima eventualno naslove unutar e-mail poruke.

Rijetka upotreba privitka

Obično privitci nisu poželjni unutar mailing lista; ako baš morate poslati neki privitak pobrinite se da komprimirate isti, te tako smanjite veličinu datoteke (poželjni formati su .bz2, .gz, .rar i .zip). Znajte da nemaju svi broadband internet vezu (xDSL).

Izbjegavajte slova sa naglascima (akcentima)

Neki e-mail clienti mogu loše vizualizirati slova sa naglascima ili iz seta “specijalnih slova/simbola", pa je bolje takva slova ne upotrebljavati.

Naučite kako citirati tekst na koji odgovarate (quoting)

Imajte uvijek na umu da cijelokupan tekst vašeg odgovora mora biti razumljiv, čak i u cijelokupnom kontekstu u kojem se nalazi. Naprimijer, odgovor na prijašnji e-mail ili dio e-maila mora da sadrži citat na koji se odgovara, tako da onaj tko citira može lakše razumijeti i slijediti diskusiju.

Korektan quoting mora sadržavati citat iznad vlastitih komentara. Poželjno je isprekidati originalan tekst i odgovoriti na citate komad po komad.

Ispred citiranog teksta trebao bi stajati znak “> ” da bi se ga razlikovao od odgovora. Naprimijer:

---
> Mislim da je najbolje pivo spaten...
Imas pravo! I meni je najbolje!

	
> …niti union nije toliko lose.
Nadam se da se zezas.
—

I u ovom slučaju dobar mail client će se pobrinuti za vaše odgovore i ubaciti “> ” ispred teksta na koji odgovarate, jednostavno ostavljajući vam samo brigu da izbacite tekst koji ne želite komentirati.

Pripazite da ne ostavite previše ili premalo citiranog teksta; tekst koji nema veze sa vašim odgovorom ili vaš odgovor na prekratak citat može biti teško razumljiv za ostale čitatelje.

Linije dužine 72 slova/simbola

Da bi se korektno citiralo vaš tekst, dužina svake linije nesmije biti preko 72 simbola. “> ” sadrži dva simbola (">” i razmak), i ako ih zbrojimo sa 72 dobijemo 74, a ako netko želi citirati tekst sa dvije poruke ili više, već smo na 76 ili pak 78 simbola.

Linije preko 80 simbola nisu poželjne. Naime, neki terminali ih ne prikazuju.

I u ovom slučaju, dobar mail client automatski reže linije preko 72 simbola, a u nekim mail clientima se ipak mora postaviti da to čine.

Mnogi tvrde da je njihova osobna stranica mjesto na kojem “mogu raditi ono što oni hoće”. Međutim, svaki vlasnik priželjkuje određeni broj posjetioca/čitatelja, a često stranice služe za osobnu promociju u ovom ili onom obliku, bez obzira da li se radi o šarenim (i često neukusnim) stranicama teenagera, koji želi veću popularnost u svom razredu, ili pak o osobnim stranicama osobe koja traži posao, pa prezentira svoje iskustvo i znanje na osobnoj web stranici. U nastavku ćemo dati smjernice za izradu stranica iz ove “ozbiljnije” skupine.

Poželjan sadržaj

Sadržaj osobnih web stranica u svrhu vlastite promocije trebao bi uključivati:

• naslovnu stranicu sa kratkim pregledom i uputstvima o tome što se nalazi na ostalim stranicama
• stranicu sa pregledom dosadašnjih zaposlenja, radova ili projekata (službena razina informacija)
• stranicu sa hobijima i interesima nevezanim za konkretno traženje posla ili primarno zanimanje (prisnija razina informacija)
• životopis ili resume kao .PDF, odnosno .DOC datoteka pripremljena za download (najbolje oba formata)
• stranicu sa adresom i/ili brojem telefona i e-mail adresom

Osobni stavovi

Na “službenim” osobnim stranicama izbjegavajte izražavanje svojih političkih ili vjerskih stavova nebitnih za vašu karijeru. Nikako ne vrijeđajte konkurenciju (bilo osobe, bilo poduzeća) ili javne ustanove i poduzeća. Nikad ne znate od kojeg od njih možete dobiti ponudu za posao ili ćete zatrebati neku uslugu.

Dizajn stranica

Ako stvarno niste profesionalac u tome, prepustite izradu osobnih stranica dizajneru ili studiju koji zna kako se to radi. Često ljudi razmišljaju—“bolje da napravim sam, ionako ja znam kako ću se najbolje prezentirati”. Obično to rezultira neprofesionalnim izgledom i neprikladnom vizualnom prezentacijom, a koju će smatrati lijepom i simpatičnom tek uži krug rodbine i prijatelja.

Ako vas vaš dizajner savjetuje da ne uključite Flash ili neku drugu neadekvatnu tehnologiju, poslušajte ga i ne inzistirajte na tome—on zna zašto vam je to sugerirao. Ukoliko ipak ustrajete na svojim idejama, znajte da ste za potencijalni neuspjeh sami krivi. Najbolje je da se vi pobrinete za sadržaj, a vizualno oblikovanje prepustite dizajneru.

”Nije bitno što kažeš, nego kako kažeš“

Iako se često gore navedena fraza ‘prišiva’ pripadnicama lijepšeg spola, ipak je to zapravo istina. Ne želim ovime ulaziti u rasprave o dotičnom zakonu, već samo dati primjer kako se negativističkim pristupom teško može utjecati na svijest ljudi.

O čemu se zapravo radi u primjeru s početka? Otvorena je stranica zvučne internet adrese www.protiv.com. www.protiv.com. Općenito, ljudi nisu skloni sudjelovati u nećem što ima negativan predznak. Protiv znači borba, sukob, frustracija, a na taj se način puno teže dolazi do cilja.

Kako pozitivno utjecati?

Ukratko, ono što privlači ljude i utječe na njih u pozitivnom smislu je slijedeće:

• osjećaj uspjeha
• višak slobodnog vremena
• bezbrižnost i smirenost
• lijep izgled i privlačnost
• sigurnost
• osjećaj vlastite važnosti
• kontrola nad vlastitim životom

Suprotno tome, odbit će ih:

• neuspjeh, osjećaj da su gubitnici
• dodatne obaveze i odgovornosti
• frustracije i sukobi
• bespomoćnost
• osjećaj gubitka kontrole

Pobudite pozitivne osjećaje kod ljudi i otvorit će vam se mnoga vrata. Pobuđivanje negativnih osjećaja će vas samo još više udaljiti od cilja.

Svatko tko je bar privirio na neki od mnogobrojnih foruma, možda se zapitao tko to sve održava i organizira. Za održavanje “reda i poretka” na forumima, zaduženi su moderatori.

Što je lakše, nego uvaliti se u fotelju pred monitor, uzeti hrpu kokica, poneko pivce, zapaliti jednu i stisnuti connect. I na kraj onog Microsoftovog slogana “where do you want to go today” dodati još i “to make troubles”.

Moderatori nisu nužno i glavni na forumu (vlasnici ili urednici). No, ukoliko rade svoj posao redovno i po nekim pravilima, oni neminovno daju neki osobni pečat tom forumu. Bilo cijelom, bilo dijelu foruma za koji su zaduženi.

Što moderatori mogu očekivati u zamjenu za dobro obavljen posao?

Da odmah razjasnimo—bar 90% članova foruma su pristojni i normalni surferi i kad bi na Internetu bili samo oni, moderatori ne bi trebali niti postojati, a kamoli pisati ovakve članke. Problem je ona grupica koja se ugurala u preostalih 10-ak %. Zbog njih moderatori zamrze i svoj posao i forum na kojem rade i web i cijeli svijet.

Internet pruža neslućene mogućnosti za anonimnost. Što je lakše, nego uvaliti se u fotelju pred monitor, uzeti hrpu kokica, poneko pivce, zapaliti jednu i stisnuti connect. I na kraj onog Microsoftovog slogana “where do you want to go today” dodati još i “to make troubles”. E, moderator je tu da ih spriječi. Sloboda i prava pojedinca su uvijek ograničena slobodom i pravima drugih pojedinaca. No, neki koriste plašt Interneta da bi neotkriveni maltretirali druge, prilagođavali tuđi web prostor svojim potrebama itd. I što se onda dogodi? Moderator stupa u akciju i opominje. Editira, briše, izbacuje. U većini slučajeva troublemakeri to shvaćaju osobno ili pak žele dokazivati tko je tu gazda.

Kad se nešto zakuha u tom smjeru, redovno isplivaju na površinu i mali, pritajeni kibiceri i pikzibneri…

Nastaje mali prljavi rat u kojem moderator u svrhu zaštite foruma na kojem radi i održava red pribjegava legalnim načinima smirivanja. Problematični korisnik pak koristi druge metode. Otvaranje drugih korisničkih računa, vrijeđanje, psovanje, spamanje foruma hrpom postova. Događaju se čak i pokušaji rušenja i napada na privatne stranice moderatora (nevezane za forum), proslijeđivanje sadržaja neke rasprave onima koje se u raspravi kritizira i prikazivanje takvih rasprava u krivom svjetlu. Ima tu svakojakih drugih gadosti i pakosti. Kad se nešto zakuha u tom smjeru, redovno isplivaju na površinu i mali, pritajeni kibiceri i pikzibneri koji su jedva dočekali da omraženi moderator dobije po papkićima i navijaju svim srcem. Jer, eto, oni nisu imali hrabrosti to učiniti prvi.

Većina problematičnih su u stvari frustrirani slabići koji se nikad ne bi usudili takve korake poduzeti javno.

Zapravo, u realnom svijetu do toga ne bi došlo. Većina problematičnih su u stvari frustrirani slabići koji se nikad ne bi usudili takve korake poduzeti javno. No, u virtualnom svijetu…

Moderator bi trebao biti objektivan u svojim postupcima i stajalištima. To često nije moguće kada se umiješa u raspravu. Čim se moderator umiješa u raspravu, on iznosi neki svoj stav i ne može biti objektivan. Želimo li objektivnog moderatora, on mora ostati izvan rasprava, ne zauzimati stav, čak niti razmišljati o onome o čemu se govori, nego strogo i slijepo primjenjivati pravila. Da li je to moguće? Ne vjerujem. Uvijek mi je bilo nezgodno primjenjivati pravila na nekom s kim sam se osobno (ne kao moderator, nego kao korisnik) sukobio baš u pogledu pravila. Dolaziš u situaciju da se postupci ocjenjuju kao osveta “jer on to može”. Cijela situacija tada postaje alanfordovska—samo mijenjaš natpisnu pločicu na stolu (izašao tužitelj, ulazi sudac), dok osoba ostaje ista.

Želite li biti moderatori, dobro proučite pravila foruma na kojem vam se pruža prilika djelovanja. Ne slažete li se s politikom foruma i mislite da je pogrešna—odustanite, okanite se “funkcije”. Niste u prilici i nemate pravo provoditi vlastite ideje u tuđem dvorištu. Vlasnik i urednik je iznad vas. Ne možete li to prihvatiti, nemojte taj posao raditi. Osim toga, svi članovi su jednaki. Da li je netko “običan” Pero ili je možda dr. Marić—to se nikoga ne tiče. Problem nastaje kad neki članovi postaju jednakiji od ostalih, kad neki imaju više prava od drugih, kad neki mogu kršiti pravila za razliku od drugih.

Na stručnim forumima bi moderatori trebali imati značajno manje posla, no mogli biste se i prevariti u takvim procjenama.

Razmislite koliko ste vremena spremni odvojiti za takav posao i koliko često možete biti prisutni na forumu. Svađe buknu u sekundi i lako se rasplamsaju. A ako vas nema danima, forum će izgledati kao bojno polje. Kasnije je teško editirati i brisati postove stare nekoliko dana. Da li ste spremni na takve izazove? Razmislite koliko ste se spremni uhvatiti ukoštac s problemima. No, naravno, nisu svi forumi jednaki. Na stručnim forumima bi moderatori trebali imati značajno manje posla, no mogli biste se i prevariti u takvim procjenama.

Ne vrijedi biti dežurni gromobran frustriranim adolescentima…

Moderator—“to be or not to be”

Znajući sve ono što danas znam, nema tog foruma na kojem bih bio moderator. Ne vrijedi truda, ne vrijedi živaca, ne vrijedi uvreda koje se moraju progutati. Ne vrijedi biti dežurni gromobran frustriranim adolescentima (onima s kokicama i pivom). A pogotovo ne vrijedi podmetati leđa za druge kad se dotadašnja pravila elastično savijaju iz vrlo prozaičnih razloga, a moderator ostaje gol i bos.

Bijah moderator na jednom domaćem forumu gotovo 3 godine. Na žalost, prekasno sam spoznao neke procese—moderators are disposable.

Ostaje samo jedan forum na kojem bih mogao biti moderator—moj vlastiti.

Zbog prirode funkcije, zadržavamo pravo ne objaviti ime autora.

Jedna od najvažnijih stvari je da više puta provjerite cijeli tekst (ili date nekom drugom da to učini) prije slanja, jer nema goreg od životopisa punog gramatičkih ili stilskih pogrešaka.

• Neka cijeli tekst bude pregledan, lako čitljiv i jasan. Ostavite dovoljno praznog prostora između pojedinih cjelina. Osoba koja će pregledavati hrpu takvih dokumenata neće imati vremena izvlačiti iz teksta bitne činjenice.
• Odaberite neku uobičajenu i često korištenu vrstu slova. S “Times New Roman” fontom na papiru ili “Arial” fontom na monitoru nećete pogriješiti. Optimalna veličina je 12pt, odnosno 12px.
• Bulletted liste dobro ističu relevantne točke i elegantno odvajaju cjeline.
• Ovisno o vašem iskustvu, dvije stranice su idealne.
• Prva stranica je najbitnija. Ona mora izazvati reakciju: “Ova osoba mi je zanimljiva, puno zna i ima dosta iskustva.”
• Upotrebljavajte koncizne i kratke rečenice. Izbjegavajte pjesničke ukrase. Nemojte pisati esej, ali nemojte pisati niti kratice, jer ih poslodavac možda neće razumjeti.
• Navodite samo istinite tvrdnje. “U laži su kratke noge.”
• Naglasite kako ste prijašnjim iskustvima postigli znanja koja posjedujete danas. Izbjegavajte rečenice tipa “Sposoban sam brzo usvojiti nova znanja” ili slične, jer to ostavlja dojam da ste neiskusni. Uostalom, podrazumjeva se da ste sposobni brzo učiti.
• Koncentrirajte se na informacije koje su relevantne za vaše osobne ciljeve i karijeru.
• Prvo navedite najviše stupnjeve obrazovanja.
• Pazite da svi datumi budu točni.
• Opišite što ste radili 90% vremena, a ne onih 10%.
• Izbjegavajte navoditi hobije, aktivnosti ili članstva koja nemaju veze s radnim mjestom za koje se kandidirate. Za to ćete imati prilike, ako vas pozovu na razgovor.
• Nemojte navoditi općenite stvari kao što su obiteljski planovi ili želja za financijskom sigurnošću, jer se one podrazumjevaju.
• Ako pripremate životopis za točno određeni natječaj obrazložite zašto smatrate da biste bili dobri na tom radnom mjestu.

Životopis uključuje sažetak vašeg srednješkolskog i fakultetskog obrazovanja (u što je uključeno nastavničko ili istraživačko iskustvo), objavu publikacija, prezentacija, nagrade, priznanja, partnerstva i druge detalje.

U Europi, Aziji ili Africi, poslodavci očekuju da im dostavite životopis, dok se u Americi životopis podrazumjeva uglavnom kod podnošenja prijave za poslove u akademskim zajednicama (npr. znanstveni projekti).